Pokrivanje troškova dopunskog zdravstvenog osiguranja za sve umirovljenike i osobe starije od 65 godine s prebivalištem u PGŽ, sudjelovanje Županije u financiranju doplata za lijekove sukladno imovinskom stanju, svakodnevna 24-satna dostupnost stomatologa i drugih ključnih specijalnosti u vanbolničkom zdravstvu za hitne slučajeve bili su glavni naglasci iz područja zdravstva na prvom dijelu predstavljanja provedbenih mjera programa kandidata za župana, prof. Alena Ružića.

U dijelu reorganizacije zdravstva, iznesen je i niz mjera vezanih za nužno unapređenje organizacije i rada 8 zdravstvenih ustanova kojima je osnivač PGŽ, a koje po riječima prof. Ružića, ne ispunjavaju svoju punu funkciju na način koji stanovnici naše regije trebaju i zaslužuju. Navedeno je ilustrirao gotovo nevjerojatnom činjenicom da uz stotine županijskih rehabilitacijskih kreveta u PGŽ ne postoji mogućnost akutne rehabilitacije nakon moždanog udara ili npr. frakture kuka, te da su liste čekanja neprimjereno duge. 

Uvođenje EU-financiranih brojnih autobusnih linija u dislociranim dijelovima Županije, ali i mjere usmjerene dobrobiti životinja koje su do sada u našem kraju bile ispod svake civilizacijske razine, po provedbenom planu prof. Ružića obuhvaćaju trajnu fizičku dostupnost veterinara u 24-satnim dežurstvima, opremanje primjerenog dijagnostičko-terapijskog prostora sa stacionarom za hospitalizaciju malih životinja i jedinicom za njihovo intenzivno liječenje. Prema riječima prof. Ružića, ove su mjere, osim opće zaštite i dobrobiti životinja usmjerene i na poboljšanje zdravlja ljudi jer je dokazano kako vlasnici kućnih ljubimaca imaju više značajnih pozitivnih pokazatelja kao što su manji rizik od kardiovaskularnih bolesti, bolju regulaciju šećera u krvi i krvnog tlaka, manje mentalnih smetnji poput anksioznosti i depresije, te dulje preživljenje. 

Kako su ove koristi najizraženije kod osoba starije dobi, prof. Ružić će kao župan za umirovljenike uvesti sufinanciranje čipiranja, sterilizacije i redovitih cijepljenja njihovih kućnih ljubimaca. 

Iznesene mjere iz programa prof. Ružića sa suradnicima su sveobuhvatne i zalaze detaljno u ključna područja važna za razvoj PGŽ uz poseban naglasak na njihovu lokalnu prilagodbu – onu Gorskom kotaru, otocima, ali i samom Gradu Rijeci za koji se zbog dosadašnjih trajnih loših odnosa gradske i županijske vlasti pomalo i izgubio osjećaj kako pripada okvirima županijskih ovlasti i obveza. 

Znanje kao resurs uz moderne tehnologije primjenjivi su u svim područjima i segmentima privrednih aktivnosti. Stoga oni kao temelj europske politike razvoja regionalnih zajednica ulaze u brojna područja programa prof. Ružića. Na tiskovnoj konferenciji tako je izneseno područje planiranog ravnomjernog i održivog gospodarskog razvoja čija je glavna okosnica stvaranje operativnih i korisnicima dostupnih razvojnih agencija za navedene tri regije PGŽ. 

Specifične mjere za Gorski kotar generirane iz nacionalnih i regionalnih razvojnih dokumenata, prof. Ružić je obogatio neposrednim istraživanjem potreba stanovništva, pa se u programu fokusirao, osim gospodarskog razvoja i na zimsku službu, koja bi trebala postati zakonsko pravo i tako osloboditi značajna financijska sredstva u lokalnim goranskim proračunima. 

Obrazovanje je u ovom programu rada fokusirano na maksimalno korištenje dostupnih gotovo 3 milijarde kuna za kapitalnu obnovu i izgradnju, ali programski planovi jasno ističu sadašnje probleme kvalitete nastave i ne baš sjajne ishode učenja, te predviđaju precizne mehanizme njihovog praćenja i unapređenja. Politike kreiranja obrazovnih kurikuluma i kapaciteta upisa moraju biti usklađene s potrebama tržišta rada  tj. potrebama zajednice. 

Infrastrukturni problemi o kojima je govorio prof. Ružić sa suradnicima, osim ogromnih ulaganja Vlade RH u našu Županiju u srazu s neodržavanim i zapuštenim županijskim prometnicama posebno dolaze do izražaja, a zanemarivanje prometnih problema od strane PGŽ dodatno je istaknuto praktički potpuno zanemarenim županijskim koncesijama zbog čega je nepostojeća mreža međuotočne povezanosti, kao i povezanosti kvarnerskih otoka sa susjednim županijama – Istrom i Zadarskom županijom. 

To su problemi koje prof. Ružić namjerava žurno riješiti, baš kao i probleme Zračne luke Rijeka u čiju revitalizaciju namjerava krenuti uvođenjem sufinanciranih redovnih jutarnjih odlaznih i večernjih povratnih svakodnevnih letova za neke od najvećih europskih aerodroma – naravno, uz druge dostupne mjere strategije razvoja. 

Područja čistoće prirodnih resursa, životnog prostora i ekologije u programu i mjerama prof. Ružića kao budućeg župana predstavljaju iznimno važno mjesto, a i s njima povezana podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju. Što se tiče strateškog razvoja turizma, program kombinira strateške ekonomske i poslovno–marketinške mjere, ali i kreativne pristupe uz odlučne iskorake u planiranju infrastrukture poput većih zabavnih i odmorišnih centara kao pokretača cjelogodišnjeg poslovanja.

Pitanje Platka, samo je jedna, ali iznimno važna točka zbog blizine Grada Rijeke, a on, po riječima prof. Ružića, mora biti više od skijališta za nekoliko tjedana godišnje – bogatstvo sportske i smještajne infrastrukture treba od ove destinacije učiniti jedno od najpoželjnijih mjesta za odmor domaćeg stanovništva i turista i na pravi način valorizirati svoje prirodne ljepote, blizinu i pozicijsku rentu koju najbolje opisuje izraz „s jednom nogom na snijegu, a drugom u moru“.

U području kulture programski pristup prof. Ružića predviđa jačanje rada kulturnih ustanova kojima je osnivač PGŽ, ali i suradnju – sufinanciranje drugih kulturnih ustanova s ciljem poboljšanja kvalitete programa i njegove dostupnosti građanima. Najavljeno osnivanje Muzeja glagoljice jedan je od kapitalnih kulturnih projekata, uz trajno programsko poticanje kreativnosti, znanosti, kulture i umjetnosti kroz sve kanale djelovanja. Jača potpora udrugama i civilnom sektoru u kulturi općenito, uz poticanje opsega, kvalitete rada i uključivanje područja tradicijske baštine i nacionalnih vrijednosti. 

U području brige o braniteljskoj populaciji kojoj prof. Ružić pridaje iznimnu važnost, uz spominjanje Veteranskog centra koji se upravo gradi u Senju, ustvrdio je čvrsto uvjerenje kako PGŽ zaslužuje Braniteljski centar kao jedinicu višeg reda koja obuhvaća sve potencijalne potrebe branitelja, pa i dugoročni smještaj. Pored navedenog, niz operativnih mjera prilagođenih potrebama populacije branitelja i objektivnom proteku vremena od Domovinskog rata što je okolnost koja starenjem ove ciljne populacije donosi novi zemljovid potreba i prioriteta u društvenoj skrbi o njima.