Poboljšanje prometne i druge infrastrukture
Razvoj i unapređenje prometne infrastrukture i modernizacija županijskih i lokalnih cesta usmjerni su na povezivanje manjih naselja s gradovima i općinama primjerenim prometnicama s nogostupima i drugom infrastrukturom kako bi se povećala sigurnost pješaka i cestovnog prometa, potaknuo ekonomski razvoj, olakšao pristup uslugama i utjecalo na kvalitetu života stanovnika Županije. U fokusu bi prioritetno trebali biti npr. izgradnja ceste Blažići – Drenova radi bolje povezanosti radne zone Marinići K-1 s Rijekom, modernicija ceste ŽC 5025 kako bi se osigurala bolja povezanost radne zone Marišćina s autocestom tj. Zagrebom i Slovenijom. Cestovna infrastruktura u nadležnosti PGŽ zahtijeva veća ulaganja, značajnije sanacije i rekonstrukcije od trenutnih. Obzirom da Županijska uprava za ceste PGŽ iznimno dugo ne povećava raspoloživo financiranje i ne usklađuje ga s promjenama na tržištu posljedični je pad aktivnosti iz opsega njenog rada, pa je potrebna žurna promjena strategije u upravljanju ovim važnim segmentom infrastrukture koja je u nadležnosti Županije.
Iznimno je važna i krovna uloga PGŽ u poticanju i koordinaciji suradnje Grada Rijeke i okolnih gradova i općina na stvaranje mreže pravih rubnih gradskih parkirališta (tzv. park and ride - sustav ovog naziva u Baračevoj ulici simboličnog je kapaciteta i realno tek promotivnog karaktera) s efikasnim sustavom javnog prijevoza primjerene i dostupne cijene (lokalna brza željeznica, Autotrolej).
Učinkovita prometna povezanost svih dijelova Županije uključujući Gorski kotar i otoke od iznimnog su značaja za ukupni razvoj, demografske promjene, ekonomski napredak, kvalitetu života i sigurnost žitelja. Daljnje ulaganje u lokalne luke i lučice dokazano je pozitivna i nezamjenjiva strategija, a tu je strateški kratkoročni i srednjeročni razvojni plan, te ciljano jače ulaganje u Zračnu luku Rijeka. Pored suradnje sa suosnivačima i potpore TZ Kvarnera, PGŽ mora preuzeti ključnu inicijativu i voditi strategiju u ovom predmetu jer ima ključnu odgovornost za funkciju koju zračna luka može i mora donijeti - povećanja avio-gostiju iz udaljenijih destinacija poput središnje Europe, skandinavskih zemalja, Izraela i drugih, ali i opće gospodarsko osnaživanja regije. Jedan je primjer u kojem bi cjelogodišnja svakodnevna linija prema nekom od europskih zrakoplovnih čvorišta unaprijedila aktivnosti žitelja regionalne zajednice kad stanovnici PGŽ-a ne bi morali svakodnevno masovno automobilima putovati zbog poslovnih i osobnih obveza do aerodroma u širem okruženju. Navedeno bi zasigurno značilo veliki iskorak i opravdalo inicijalnu subvencijsku investiciju.
Život na otocima općenito je specifičan, a Županija mora u svojoj dugoročnoj strategiji, pored Gorskog kotara značajno povećati ukupne razvojne aktivnosti i ciljane investicije upravo na ovom dijelu PGŽ. Navedena je potreba neupitna, a distribucija i prioriteti trebaju se formirati prema specifičnostima i potrebama svakog pojedinog otočnog dijela PGŽ. Primjer navedenog je sve češće artikulirana potreba zalaganja za uvođenje trajektne linije Baška – Lopar – Senj, a uloga PGŽ u konkretnom slučaju je brzo djelovanje, izrada analize i potrebne dokumentacije, te koordinacija svih nadležnih tijela u interesu stanovnika, naših gostiju i održivog razvoja našeg kraja.
